понедељак, 20. април 2009.














ULCINJ DREVNI GRAD

Smatra se da je Ulcinj jedan od najstarijih gradova na Jadranskoj obali.Zbog svog geopolitickog polozaja bio je na meti osvajaca,raznih naroda.Oblast oko Ulcinja u proslost nije bila periferija,zato je I njena politicka I kulturno-istorijska uloga bila znacajna.U doba feudalizma Ulcinj je I nekoliko puta bio I prestoni grad.
Oduvjek su duz rijeke Bojane,I preko nje isli putevi koji su spajali basen Skadarskog jezera I morsku obalu,a preko Bara sjeverozapadno zalee sa jugo-istocnim.Narocito je bio vazan pravac puta koji je isao preko Bojane,I Drinom izbija o na Kosovo I Metohiju I Makedoniju.Preko skadra postojalo je veza I sa Raskom.Na trasama tih saobracajnica nalaze se tragovi brojnih praistorijskih (predilirskih I ilirskih) istorijskih civilizacija.
Na prostoru Ulcinja vrlo rano nastala su naselja na sojenicima sto se objasnava velikim promjenama tokova rijeka u niziji oko Bojane I u basenu Skadarskog jezera.Vidjivi ostaci iz tog perioda nalaze se na nekoliko lokaliteta u okolini samoga grada Ulcinja.Rt,koji je posluzio za izgradnju grada Ulcinja,zbog svog polozaja I izlozenosti sa morske strane,nije mogao poslu’iti za gradsku algomeraciju u prvobitnoj plemenskoj zajednici.Tek sa osnivsnjem vece drustvene-politicke zajednice,drzave ilira u V vijeku prije nove ere,omoguceno je podizanje planskog I na osnovama grckog graditeljstva bezbjedno utvrdjenog gradskog naselja.

Veruje se da je Ulcinj nastao u doba osnivanja Grckih kolonija I da sum u osnivaci bili grci iz Kolhide u V V.P.N.E.Za Olcinium ili Olchinijum se znalo jos od antickih vremena.Prvi pisac koji pominje Ulcinj je Plinije Stariji (14-79).on je u svojoj knjizi Naturalis Historiae pominje da se Olcinijum najprije zvao Colchinijum,po osnivacima Kolhanima.O doseljavanju Kolhiana govori se o spjevu Apolonija Rodskog Argonautika iz III V.P.N.E.A ilirolog A.Mauer misli da je naziv Olcinijum izveden iz indoevropske osnove “ulkas”-vuk,imena totemske zivotinje grada.Zahvaljujuci polozaju sa kog je kontrolisao siroku pucinu mora,Olcinijum je u Ilirskoj drzavi imao znacajno mjesto.Drzavu,koji je stvorio najmocnije pleme Ardijeji,zauzimala je prostor izmeu Srednje Dalmacije I Epira. Rimljani su vodili tri rata sa namjerom da suzbiju njen uticaj na moru.Pobijedom Rimljana nad Ilirima grad prelazi pod rimsku upravu u II V.P.N.E. Za vrijeme Rimljana grad postaje utvrdjeno naselje rimskih gradjana,dobija status oppida a kasnije municipija-grad koji ima samostalni status.za vrijeme Rimske vladavine Ulcinj nastavlja dozivljanja dalji ekonomski I kulturni procvat.Poslije raspada rimskog carstva Dioklecijanom podijelom,Ulcinj se nasao u provinciji Prevalis rimskog carstva a narog prima Hriscanstvo.Najtamniji period istorije Ulcinja je od VII. V. do XI. I njega karakterice razulo vizantije koje je pratilo doseljavanje Slovena na balkan.Od 732god. Olcinijum je bio potcinjen carigradskom patrijahu.Vizantija obnavlja svoju vlast u Ulcinju u XI V. od kada datira I najstara crkvica (813-820)god.Ulcinjska episkopija pominje se po prvi put 1022 god. (u buli pape Benedika VII) I biva podvrgnuta Dubrovackoj arhiepiskopiji.
Znacajnih podataka o zivotu Ulcinja za vrije dukljanskih vladara nema,o njegovom zivotu se moze govoriti o osnovu ostalih dukljanskih drzava u pisanom izvoru”ljetopis popa Dukljanina”(XII V.),pominje se da Ulcinj bio pod opsadom Samuilove vojske koja nije uspjela da ga osvoji(998 god.Potpadanjem Zete pod Nemanjice,srpski zupan Nemanja osvaja Ulcinj 1183 god.Ulcinj postaje jedan od najstarih centara srpske drzave.Do uspona grada pod Nemanjicima dolazi sa najjacem ekonomskih I kulturnih veza Zete sa Raskom.U ovom periodu pdignute su mnogo crkve od kojih su danas ostali temelji(sv.Jovana Ulcinjskog,sv. Petra I druge).I ako nije stalno postao prestonica Ulcinj je cesto sluzio kao rezidencija vladarima I suvladarima Zete.U njim su zivjeli sin Zetskog kralja Vukana (Nemanjin unuk) Djordje,kraljica Jelena Anzujska zena srpskog kralja Urosa I (koja je boravila u Ulcinju od 1252 god. I koje obnovila od mongola razoreni svac I manastire), sestra kraljice Jelene Anzujske-Marija,Jelena zena cara Dusana I u cije je vrijeme u Ulcinju postojala I kovnica novca.)kao I da je odoleo napadima Mongola(1224 god.)koji su susijedni grad Svacrazorili.Potpadanjem Zete pod Nemanjice,srpski zupan Nemanja osvaja Ulcinj 1183 god.Ulcinj postaje jedan od najstarih centara srpske drzave.Do uspona grada pod Nemanjicima dolazi sa najjacem ekonomskih I kulturnih veza Zete sa Raskom.U ovom periodu pdignute su mnogo crkve od kojih su danas ostali temelji(sv.Jovana Ulcinjskog,sv. Petra I druge).I ako nije stalno postao prestonica Ulcinj je cesto sluzio kao rezidencija vladarima I suvladarima Zete.U njim su zivjeli sin Zetskog kralja Vukana (Nemanjin unuk) Djordje,kraljica Jelena Anzujska zena srpskog kralja Urosa I (koja je boravila u Ulcinju od 1252 god. I koje obnovila od mongola razoreni svac I manastire), sestra kraljice Jelene An
zujske-Marija,Jelena zena cara Dusana I u cije je vrijeme u Ulcinju postojala I kovnica novca. Politicku vaznost Ulcinj dobija pojavom porodice Balsica koji su sa Mlecanima I Turcima vodili druge ratove oko ovog grada.
U Ulcinju je zivio I gospodar svoj Zeti I Primorju Djuradj Stratimirovic Balsic (1385-1403),koji je u njemu I sahranjen.Iz doba njegove vladine sacuvana je kula Balsica u Starom Gradu.I prije vladavine Balsica,Ulcinj je bio znacajan trgovacki,kulturni I finansijnski centar I sa svojim statutom.Ovaj grad je izvozio drvo I so,a uvozio prije svega tekstil.Ulcinj je imao trgovacke veze ne samo sDubrovnikom I Venecijom,nego I s drugim Evropskim gradovima.Dokumente svjedoci da Venecijanski trgovci su imali u Ulcinja I svoj konzula poi menu Benedikt Kontarino kome je bila I garantovana sloboda trgovine sa Ulcinjom.Poslije propasti Zetske drzave zauzimaju I ga Mlecani 1405 god. I njime vladaju 130god..Mlecani su gradu dali pecat svoje fortifikacijone I urbane kulture.Preobrazili su utvrdjene slicno onima na Jadranu,sa gradskim benedima,bastionima,lijepim palatama,crkvama I trgovinamakao I cestim opravkama orolunih gradskih vrata.

Poslije propasti Zetske drzave zauzimaju I ga Mlecani 1405 god. I njime vladaju 130god..Mlecani su gradu dali pecat svoje fortifikacijone I urbane kulture.Preobrazili su utvrdjene slicno onima n Jadranu,sa gradskim benedima,bastionima,lijepim palatama,crkvama I trgovinamakao I cestim opravkama orolunih gradskih vrata.
Turci osvajaju Ulcinj 1571 god. I nije vladaju vise od 300 god.Od Ulcinja stvaraju mocan bastion za borbu protiv Venecije.Grad dobija orijentalini pecat koji se najvise sastjao u preuredjenu I adaptaciji postojecih objekata(pretvaranju crkva u dzamije traje u periopdu od XVII vj. Do XVIII vj.),gradnja objekata za javnu upotrebu (amami I cesme).U XVII I XVIII vijeku na Sredozemlju vojna djelatnost pocela je da preuzima I druge oblike.Jedno od njih su I diverzije omocu gusara na moru.Zbog svog izvanrednog osmatrackog polozaja Ulcinj je postao utociste za 400 pirata s Malta,Tunisa I Alzira koje su turci naselili poslije Kandijskog rata.Oni su napadali Mletacke brodove a korisceni su za gusenje oslobodilackih ratova crnogoraca.Nestali su tek sa pojavom Ruske I Austrijske flote(Boskovic 1981).
Crnogorci napadaju Ulcinj 1878 god. I osvajaju ali im ob biva ustupljen tek popotpisivanju Berlinskog sporazuma dvije godine kasnije (1880).
Rusen u ratovima I zemljotresima, pa ponovo izgradjivan na istim osnovama,Ulcinj sa svojim dva ipo milenijumskim dugim postojanjem svedoci o dugoj I bogatoj istoriji ovog
podneblja.Dosadasnjim arheoloskim
iskopavanjima pronadjeni su ostacikoji govore da su u Ulcinjupostojale naseobine joss a vrijeme Ilira.Sa turistickog aspekta najinteresantniji arheoloski lokaliteti su :lokalitet Ceret,lokalitet Crveni brijeg,lokalitet Gijat u selu Vladimir.
Lokalitet Ceret je otkriven prilikom pretvaranja jednog dijela Zoganjskog jezera u Solanu.Ovaj lokalitet potvrdjuje tvrdnju da su na prostoru oko Ulcinja vrlorano nastala naselja na sojenicima.Rijeka Bojana kojom otice voda iz Skadarskog jezera u more izlivala se I plavila obale,stalno mijenjajuci dubinu I tok sto je dovelo do nestabilnosti naselja u okolini.Tako su zatrpana pjeom prvobitna “sojenicka naselja”.Na lokalitetu Ceret u blizini Zogajskog jezera nadjeni su zemljani podovi gradjevima naselja Ilira iz bronzanogh doba.U Ulcinjskom polju je opazeno nekoliko zemljanih tumula koji smjestanjem u ravnici I oblikom asociranju na tumul Mala gruda kod Tivta.Dva takva zemljana tumula-humke(koja predstavlja nacin sahranivanja ilira dok su zivljeli u raznicima) nadjena su u selu Zoganje na lokalitetu Crveni brijeg.Moze se predpostaviti da se I u njima nalaze predmeti iz bronzanog doba,cime bi ova epoha bila na njenom pocetku zaustavljenja I u istoriji civilizacij,na tlu koja cini prirodnu I neposrednu okolinu Ulcinja I u brdovitoj zoni I na padinama Rumuje mnogo se vise nalazi na kamile mogile koje kao zemljane humke u ravnici pripadaju prailirima I ilirima,a karakteristicke su za sahranjivanje u naseobinama brodskih podrucija.Ove mogile rasute su po obronicima I za sada nije moguce konstatovati da cine nekropole.Najcesce su grupisane u cijeline oko jajve praistorijske gradine,koje po pravilu zauzima dominantan vrh brda ili planinske kose sa kojih je moguce osmatrati bliznju I dalju okolinu.Po ovim mogilama karakteristican je lokaliteg Gjat.Na prilazu Ulcinja sagradjene su dvije gradine koje stoje u vezi s obzirom da brane kanjon rijeke Medjurijecje.Jedna je na lokalitetu gradiste a druga na lokalitetu Gjat gomila.Obje su sagradjene blokobima od lomljenog kamena u primitivnoj tehnici I prate konfiguraciju terena.Gradine su zidane na vecoj visini =,dok se mogile redjaju u zavisnosti od pada prema plodnijim terenima u malim poljima.U selu Vladimir mogu se vidjeti dvije vrste sekira slucajno nadjenih.Jedna nadjena u Vladimiru je iz srednjeg bronzanog doba I neobicna je za Crnu Goru ali je poznata u Srednjoj Evropi I moze se zvati sjekira dlijeto(umjesto usnica ima sa strane zavrnuta krilca za poduhvatanje drzala).









U oblast oko Ulcinja mogla je doci putem razmjene ili putem kakvog prodora u vrijeme seoba indoevropskih I egejskih koje su dodakle periferiju Crne Gore I Albanije.Za pitanje kulturnih veza izmedju ove oblasti I prednjeg istoka mnogo su vazniji nalazi sjekira t.z. “skadarskog dalmatijskog ili albansko dalmatijskog tipa iz bronzanog doba,koje predstavljaju vazne materijalne dokaze o zivotu na ovom prozoru za vrijeme prvobitne zajednice I jedinstveni su ostaci te vrste pronadjeni u ovom dijelu Crne Gore I Albanije pravilniji naziv ovih sjekira je Albansko crnogorski.Dvije gotovo identicne pronadjene su u Ulcinju I Vladimiru I predstavljaju varijantnu sjekira koje imaju naknadno zadebljane usice,sto upucije na njihovo livenje u blizini nalazista.

STARI ULCINJ

Sjeverozapadno od Ulcinja,na maloj stijeni koja lici na ostrvceu zalivu Kruce nalaze se rusevine sa koje je mislilo da su ostaci Starog Ulcinja.Prvi put se ove rusevine pominju pod nazivom Stari Ulcinj1376 god.,a kasnije u venecijanskim istorijskim izvorima kao naselje pod nazivom “Dulcigno vecchio”.predpostavljalo se da je potonuo.Medutim kasnijim arheoloskim istrazivanjima utvrdeno je da se na ovoj stijeni odnosno grebenu,u anticko vrijeme nalazila signalna stanica(specula),au srednjem vjeku tvrdava koja je sluzila kao osmatracnica.
Od ocuvanih ostataka utvrdenja na hridi ostali su obicni zidovi bedema na sjevernoj strain,a u unustrasnjosti ostaci manjih kuca.Jedna manja jednobrodnja crkva iz XII-XIII vj.sa ozidanom podzemnom grobnicom,nalazi se na istocnoj strain ostrvceta,kao cistzjerna ukopana u stijeni.Po cijeloj povrsini ostrvceta nalaze seostaci keramicnih sudova iz antickog perioda. (Mijovic 1975).
































VILLA RUSTICA-KRUCE

U zalivu Kruce otkriveni su ostaci kasno-anticke “villa rustica” tj.velike kuce jedne latifundije za koju se smatra da se prostirala na citavom prostoru Kruca.Ostaci mozaika,keramoke I novca (cara Anastasija,Justina I I Jusstinijana I) koji su pronadeni na lokalitetu,govore o tome da je bila iz VI vijeka I za sada je poslije ilirskog bedema u Starom gradu najvredniji otkopani kompleks na podrucju Ulcinja (Mijovic 1989) .


STARI GRAD

Stari grad predstavlja pravu riznicu kulturnog naselja I cini jezgro kulturno istorijske bastine Ulcinja.
Na ovom prostoru nalaze se najyanimljiviji spomenici Ulcinjske Istorije,posebno iz antickog doba,praistorije,posebno iz antickog perioda.Sam grad (tvrdjava) sagradjen je na rtu Bajrak,zapadno od ulcinjskog zaliva ( Mala plaza ), na visokoj stijeni nagnutoj prema moru.Cijela tvrdjava opasana je zidovima koji su tokom burne istorije dogradjivani ,mijenjani I obnavljani u razlicitim periodima.
Plan Starog Ulcinja

Moze se reci da je Stari grad tvrdjava sastavljena iz dva dijela :

a) gornji grad Citadela tvrdjave izrazito vojnog karaktera postavljene na najvisem sjevernom dijelu kamenite gromade I ,
b) gradsko naselje koje se spusta niz padinu prema moru,koje je I samop opasano odbrambenim zidovima.

Najstariji dokazi o gradjenju ove tvrdjave poticu iz antickog perioda.Ostaci “koklopskih” bedema na najvisem platou grada,poticu iz V vijeka p.n.e.

Na jednom od kamenih blokova bedema s prednje strane figurira reljef primitivnih arkaickih kontura koja prema predanjima predstavlja boga mora.Prema Grckoj mitologiji “Posejdona” zastitnika mora,ili pak “Neptuna” koji propada Rimskoj mitologiji.Na ovom se reljefu moze prepoznati ljudski lik ,na lijevoj ruci drzi delfina ili neku veliku ribu.Riba je symbol srece,plodstva ,zivota,a na desnoj ruci ,prema onome sto znamo o Neptunu moguce je da drzi komad stijene kao symbol moci,dakle predstavlja boga mora.Citadela je bila najvaznijji odbrambeni objekat grada.
U doba Mlecana na zidu su vrsena restauriranja,sa juzne strane uz taj zid podignuta je iz doba vladavine Balse (kula Balsica) u prvoj polovini XV vijeka.
Na poslednjem spratu kule zivio Sabataj Cevi,cuveni pokretac Talmuda (svete Jevrejske knjige) koji se procuoi kao veliki mesija.
Slik slik xhamija
Pored ove sacuvane kule Balsica nalazi se crkva –dzamija sada pretvorena u muzej.Potice iz Mletackog perioda ,izgradjena 1510 god. Kao katolicka crkva Svete Marije.Dolaskom Turaka dozidjivanjem minareta 1693 god. I oltara,biva pretvorena u dzamiju.Danas je objekat pretvoren u muzej.Muzej posjeduje bogatu zbirku predmeta iz perioda razlicitih epoha od praistorije do Turskog doba.
Posebno vrijedno je Anticko postolje sa Grckim natpisom posveceno boginji Artemidi Elafavoli I jedna anticka kameja sa predstavom boginje Atine sa kacigom.

Ispred crkve –dzamije nalazi se trg robova koji je ogradjen kazamatima podsjeca na vrijeme gusarenja I turske vladavine.U poslednjem kazamatu koji je pretvoren u zatvor bio je po predanju zatvorenik je bio Spanski pisac Servantes.On je poznat sto je nakon sto je oslobodjen napisao djelo “Don Kihot”,gdje je zaljubljen u predivnu Dolcineu cije ime asocira na preljepu Ulcinjanku u koju je potajno bio zaljubljen.
Ispred ulaza u muzej nalazi se Turska cesma iz 1779 god. Koja je I danas u upotrebi.











Mnogobrojnim krivudavim ulicama dolazi se do donjeg dijela grada.Blizu donjeg ulaza nalaze se ostaci crkve iz IX vijeka,zatim gradska cistjerna sagradjena u doba Mlecana ,nesto dalje nalaze se ostaci turske barutane iz XVIII vijeka koja je pokrivena nepravilnim kalotom.
U donjem gradu takodje se nalaze Dvori Balsica podignuti od strane dinastije Velmoza Balsica.Danas su pretvoreni u ekskluzivni hotel.


















OSTALE AMBIJENTALNE CJELINE


Van gradskih zidina izgradjeni su mnogobrojni objekti koji svojom istorijskom vrijednoscu obelezavaju razlicitost kultura I burnu istoriju.
Ostaci Turske vladavine ogledaju se u mnogobrojnim dzamijama,medju kojima izdvajaju:
- Pasina dzamija sa hamamom (kupatilom) podignuta je 1719 god.
- Dzamija bregut koja je u centru grada,sagradjena je 1783 god.a podigao ju je pomorski kapetan Ahmet Djyl.
- Glavna dzamija Namazdjah sagradjena 1828 god. A podigao ju je Sulejman Mujali
- Sahat kula podignuta je 1754 god.nalazi se u blizini dzamije Namazdjah.
U centru grada postoje jos tri turbeta porodicne grobnice (Murata.Dedeja,Pultija I Resulbegovica) iz XVIII vijeka.
Od ostalih objekata islamske kulture na Pristanu (Mala Plaza) sagradjen je nadgrobni spomenik (turbe) dvojici brace iz porodice Fani koji su poginuli prilikom odbrane grada od Mlecana.



PRAVOSLAVNE CRKVE

-Crkva Sv.nikole pod Bijelom Gorom koja je podignuta 1869 god.na rusevinama stare crkve po nekim podacima jos iz doba Balsica.


-Saborna crkva Sv.Nikole pod Meterizima nalazi se ispod Starog grada.Podignuta je 1890 god. U slavu palih crnogoraca u bojevima 1878 godine.
Pravoslavna crkva Sv.Nikole pod Meterizama


KATOLICKE CRKVE

-Crkva Sv.josipa nalazi se u blizini pravoslavne crkve Sv.Nikola pod bijelom gorom.
-Na obali rijeke Bojane nalazio se Benediktinski samostan koji je sagradjen u XIII vijeku I koji je napusten dolaskom turaka ( 1571) god.

Vjerski objekti sve tri religije kao I profani zakonom su zasticeni.

KULTURNO ISTORIJSKI OBJEKTI VAN GRADA
SVAC

Sjeveroistocno od Ulcinja na jednom proplanku iznad Saskog jezera nalazi se stari zetski srednjevjekovni grad Svac.Sav u rusevinama I bez ljudskog stanista predstavljadanas jedan od najstarijih>>mrtvih gradova<<>

Ovaj drevni grad,isprepleten sa mnogo kultura,zivi i dise snagom mladosti,i snagom nesporne prirodne ljepote.Stare grebenove i gradske zidine kvase valovi koji vjekovima udaraju o njih,ozracen suncem prolepsan mnogobrojnim pjescanim i kamenim plazama koji ljubomorno u sebi cuvaju rijeci hvale mnogih je posjetilaca (turista).

Kada mi svi budemo otisli,ovaj ce grad i dalje biti tu i ljubomorno u sebi cuvati nase tajne...